Kako stvari stoje

Je li vam ikada kroz glavu prošlo nešto od navedenog? 

  • Prevoditelji su oni ljudi s televizije koji šapću nešto u uho predsjednicima ili poslovnim liderima.
  • Prevođenje zapravo nije pravo zanimanje, svatko to može raditi.
  • Znate li govoriti dva ili više jezika, onda znate i prevoditi.
  • Sada kada imamo Google Translate ili druge aplikacije za prevođenje, prevoditelji nam više nisu potrebni.
  • Svi prevoditelji prevode sa svojeg materinskog jezika na strani i obrnuto – drugim riječima, prevode u oba jezična smjera.
  • Prevoditelji govore hrpu jezika.
  • Prevoditelji mogu prevesti gotovo sve na svoj jezik.
  • Prevoditelji prevode samo knjige, je l' tako?
  • Svaki prijevod je sasvim dobar ako je gotovo pa razumljiv.

Ako vam je ikada pala na pamet ikoja od ovih misli ili pak sve, niste jedini. Prevođenje je fascinantno zanimanje koje postoji već tisućama godina, ali često ga pogrešno shvaćamo. Nastavite čitati i saznajte što se krije iza kulisa te budite među prvima koji će razbiti mitove o ovom zanimanju!

Prevoditeljski um

Zavirite li u um nekog prevoditelja, svaki ćete put zamijetiti iste stvari, neovisno o dobi, narodnosti ili kulturi samog prevoditelja.

Prije svega, mi smo ljudi koji vole jezike i savladali smo barem jedan strani jezik, a u nekim slučajevima i mnogo više od jednog jezika. Jednako smo zaljubljeni u pisanje i komuniciranje te se ponosimo što smo vješti s riječima – stvaramo dokumente i tablice, pišemo sadržaje ili reklamne tekstove, poruke i više od toga, a riječima se služimo kao alatima.

Za razliku od tumača, koji prevode govorenu riječ, našu tišinu narušavaju jedino zvuk tipkovnice i brujanje naših misli.

Untitled design (1)-1

Izloženi smo najmanje dvjema kulturama, što nas ujedno čini ekipom otvorena uma, i svjesni smo da uvijek postoji više načina kako nešto sagledati.

 Smatrajte nas lovcima na podatke. Našoj znatiželji nema kraja, revni smo čitatelji, zaljubljeni u istraživanje tekstova i stjecanje znanja kroz svoj posao. Definitivno smo ona vrsta ljudi koju biste rado htjeli u svojem timu za kviz u lokalnoj pivnici. Usto, često smo i specijalizirani za pojedina odabrana područja.

 Mi smo i perfekcionisti kojima ne može promaknuti nijedan detalj. Profesionalno, to je pravi dar, no ponekad je teško isključiti tu sposobnost.

 To znate ako ste ikada proučavali jelovnik u restoranu ili gledali film s titlovima zajedno s nekim prevoditeljem – niste mogli ne primijetiti da uočimo svaku pogrešku.

Nama je to simpatična osobina. S druge strane, vama će to možda biti malo manje simpatično, ali znajte da dolazi u paketu s nama!

Sučeljavanje s riječima

Dakle, što radimo kad se bacimo na posao?

Prvo malo konteksta (prevoditelji će vam uvijek reći kako se sve vrti oko konteksta!)

Ljudi diljem svijeta komuniciraju iz svih mogućih razloga: kako bi prodavali, oglašavali, educirali, informirali, dijelili, pričali priče i nadahnjivali.

Ako poruka koju žele prenijeti ostane izrečena samo na vlastitom jeziku ili isključivo u okviru domaće kulture, njezin je doseg ograničen. Angažiraju li prevoditelja, ta poruka može probiti zidove, prevladati razlike i izgraditi mostove.

Naš je posao stvaranje veza između autora i čitatelja.

Tu na scenu stupa vještina koja je mnogo važnija od „samo” dobra poznavanja jezika.

Ona nam omogućuje da udahnemo život tekstovima na drugom jeziku.

Prevoditelji diljem planeta u bilo kojem trenutku mogu imati pune ruke posla baveći se priopćenjem NVO-a za medije, naredbama uzbudljive nove aplikacije, patentom za vremenski stroj, pričom o kćerima Harryja Pottera, titlovima za Ratove zvijezda X na mongolskom, katalogom rezervnih dijelova za perilice posuđa, brošurama za turističko odmaralište na Mjesecu, intervjuom s Angelinom Jolie za filmski festival, ključnim materijalima za izradu maski za borbu protiv pandemije ili ugovorom za međunarodno poznatog nogometaša koji se seli u novu zemlju.

Ukratko, tekstovi na kojima radimo obuhvaćaju čitav raspon ljudskog postojanja...

No kako bismo obavili posao, trebamo učiniti više od samog pisanja njihovih riječi na svojem jeziku. Navedeno bi moglo funkcionirati za jednostavne popise zemalja ili predmeta, ali svaki je složeniji tekst živ organizam. Treba ga pažljivo transformirati u nešto što će čitateljima djelovati prirodno. Potrebno je sagledati širu sliku od pojedinačnih riječi i umjesto njih prevoditi rečenice, odlomke i cjelokupne ideje, što ponekad uključuje i osmišljavanje novih naslova, stvaranje nove organizacije i novih formulacija.

To može značiti razgradnju, istraživanje, rekonstrukciju, preinačavanje i prilagođavanje svojoj kulturi.

Drugim riječima, radi se o stvaranju teksta koji izgleda kao da ga je napisao netko tko govori naš jezik, i to za ljude koji taj jezik čitaju.

Tek će se tada čitatelji moći povezati s tekstom i poruka će biti prenesena.

Naš je zadatak kao prevoditelja majstorski odraditi svoju dionicu, a zatim nestati sa scene ne ostavljajući ni traga da smo ikada bili na njoj.

Tehnološki aspekt priče

Kao i na svaku drugu industriju u 21. stoljeću, stalni razvoj tehnologije na razne načine utječe i na prevođenje. Vrijeme kada se dokumente primalo poštom, kada su se prijevodi otkucavali na pisaćem stroju i ispravljali korektorom stvar je prošlosti, ali i draga uspomena.

Prevoditelji današnjice tehnološki su znalci i znaju kako najbolje iskoristiti računala za brži, učinkovitiji i precizniji rad.

Tekstove šaljemo i primamo e-poštom, a internet je središnjica našeg istraživačkog rada.

 Tech Talk (1)

Prevoditelji se već više od dvadeset godina služe alatima za računalno potpomognuto prevođenje (eng. CAT – computer-assisted translation) s pomoću kojih dijele i organiziraju tekstove te pohranjuju prijevode u prijevodne memorije, od zasebnih riječi do cijelih rečenica.

Svi ste čuli za Google Translate (GT). Pretpostavljamo da ste upoznati i s činjenicom da ti prijevodi mogu biti strašno loši, no oni su istovremeno i svojevrsno čudo. Za baku iz Mađarske koja razgovara sa svojom unukom iz Irske GT će biti vrlo koristan i pomoći će joj da shvati ideju poruke. Analiziranjem tekstova i izradom neobrađenih prijevoda strojno prevođenje (eng. machine translation – MT) prevoditeljima pomaže smanjiti volumen posla, a kvaliteta takva prijevoda ovisi o jezicima s kojima se radi. Ljudski prevoditelj počinje raditi tek kada pred sobom ima neobrađeni prijevod, a njegov rad podrazumijeva smisleno uobličavanje i stilsko oblikovanje nizova strojno proizvedenih rečenica (u struci poznato kao „naknadna redaktura”, eng. post-editing).

Ta nova sinergija između ljudi i računala znači da se više sadržaja prevodi brže nego ikada prije.

Ipak, mnogi se prevoditelji uopće ne bave strojnim prevođenjem i tvrde da ono stvara više problema nego što ih rješava. Sve ovisi o tekstu, tematskom području, kombinaciji jezika i softveru koji se upotrebljava. Strojno prevođenje još je uvijek praktički beskorisno za kreativne, marketinške ili književne prijevode.

No softvere možemo dobro iskoristiti za organiziranje titlova, čitanje prijevoda naglas (pretvaranje teksta u govor), provjeru gramatike i pravopisa, pregled dokumenata za stolno izdavaštvo, upravljanje bazom podataka klijenata i prodaje, praćenje tijekova rada i izdavanje faktura.

Bolje rečeno, tehnologiju ne smatramo neprijateljem, već prijateljem. Uz povećanje produktivnosti, a time i prihoda, uloga tehnologije zasad je jasno definirana. Drugim riječima, nije da noću ne možemo zaspati jer se bojimo da će nas jednog dana zamijeniti roboti...

Jedan radni dan u životu prevoditelja

Priupitate li bilo kojeg prevoditelja što mu treba za obavljanje posla, reći će vam: računalo opremljeno raznim tehnologijama koje smo maloprije spomenuli. Možda i pokoja starinska knjiga. Puno kave ili čaja. Neki će na kraju dodati i psa ili mačku.

Naše je zanimanje usamljeno, no to mnogima od nas i odgovara. Pokrivamo čitav raspon karaktera, od introverata do ekstroverata, ali naša su prava strast riječi i sve ono što s njima možemo.

Najpopularnije jezike (španjolski, francuski, njemački, japanski itd.) većina nas prevodi samo na materinski jezik jer naše znanje stranoga jezika može biti odlično, ali je rijetko kada savršeno. Druge jezike, kao što su vijetnamski, mađarski, hausa (Nigerija), tagaloški (Filipini), kečuanski (Peru), a tu pripada i hrvatski, lokalni prevoditelji prevode u oba smjera.

Možemo surađivati s prevoditeljskim agencijama ili raditi direktno s klijentima. U svakom slučaju, sve započinje tekstom. Tekstovi mogu biti svih oblika i veličina: od tri riječi slogana do disertacija od      100 000 riječi.

All in a days work

Svaki tekst, naravno, mora biti iz područja kojim vladamo i u kojem se osjećamo sigurnima. Malo je medicinskih prevoditelja koji će se uhvatiti pravnih prijevoda ili obratno. Postoje tehnički, znanstveni, kreativni, umjetnički, književni i akademski prevoditelji, da navedemo samo neke od kategorija. Svatko od nas naginje nekim specijalizacijama.

Otvorimo tekst, pregledamo ga i istražimo sve što trebamo te potom krećemo s onim što volimo: prenošenjem tih ideja u jezik koji je uvijek jasan i zvuči prirodno, a ponekad čak i blista.

Nakon toga i dalje radimo na tekstu: prolazimo sve opet, provjeravamo, ponovno provjeravamo, ispitujemo klijente i postavljamo im pitanja te gotovu proizvodu dajemo završni sjaj. Posao je naporan, ali ono što predajemo mora biti savršeno. To je barem slučaj s profesionalcima koji cijene svoj posao iako prisutnost loših prijevoda u cijelom svijetu pokazuje da nisu svi takvi perfekcionisti!

Istovremeno, kao samostalni djelatnici, slobodnjaci i vlasnici malih poduzeća moramo biti spremni na sve. Mogu nam stići svakakvi tekstovi u bilo koje vrijeme, ponekad mnogo njih odjednom, od različitih klijenata, svaki sa svojim rokom predaje, a ponekad i u različitim vremenskim zonama.

Radimo različitom brzinom, ali svatko od nas mora znati koliko toga može napraviti u jednom satu ili danu.

Cijeli dan žongliramo, u svakom smislu te riječi.

I svaki nam je dan novi izazov.

Lokacija je nevažna

Jedna od odličnih strana prevoditeljskog posla u 21. stoljeću jest činjenica da možemo raditi gdje god želimo.

 Za mnoge od nas to znači kućni ured, ali sa strogim pravilima o tome tko može ući i kad! Bio to jedan kutak ili zasebna prostorija, to je mjesto na kojem držimo svoja računala, pisače i priručnike.

 U poslu koji zahtijeva iznimnu koncentraciju taj je prostor ključan.

 Neki radije unajme uredski prostor kako bi odvojili poslovni život od svojeg doma ili se odluče za zajedničke uredske prostore zbog kontakta s drugima i prilika za umrežavanje.

 Kakav god prostor imali, današnja tehnologija omogućava nam da radimo i u lokalnom kafiću ili parku. Neki su od nas i digitalni nomadi koji se sele iz jedne države u drugu, održavajući pritom kontakte sa svojim klijentima.

 Najvažnija značajka našeg posla osjećaj je slobode.

 Trebaju nam samo naše računalo, pristup internetu i snaga našeg uma.

Copy of Inside Story 1

Ljudski pothvat

Za koga radimo? Gotovo bilo tko može biti naš klijent: od vlada, međunarodnih nevladinih udruga, poduzeća, sveučilišnih profesora, muzeja, istraživača, marketinških odjela, laboratorija i kompanija za računalne igre pa sve do privatnih osoba kojima je potrebno prevesti rodni list ili riječi pjesme koju su napisali.

Oni imaju proizvod ili uslugu koju žele prodati, poruku koju žele prenijeti ili postupak koji žele odraditi, a to im je potrebno na stranom jeziku.

Štoviše, shvaćaju da će, ako to za njih učini stručna osoba, taj prijevod dobiti na težini, preciznosti, dodatnom značaju i, povrh svega, na kvaliteti, što je neusporedivo više od mehaničkih verzija koje nudi Google Translate ili bilo koji drugi automatski strojni prijevod.

Pronalaze nas s pomoću internetskih tražilica, na različitim platformama ili na naših mrežnim stranicama, na društvenim mrežama, usmenom predajom ili na temelju osobnih preporuka.

Na nas čekaju milijuni klijenata diljem svijeta. Na nas čekaju milijarde riječi.

Na nas čekaju ljudi koji se obraćaju drugim ljudima riječima koje smo za njih preveli.

Razlog postojanja

U zaključku našeg malog pregleda, jednostavno pitanje: „Zašto radimo to što radimo?”

Odgovora ima koliko i prevoditelja.

Neki prevođenje vide kao poziv da grade mostove, kao priliku da, prevodeći rečenicu po rečenicu, promijene svijet.

Drugima je ono strast koju, srećom, mogu naplatiti.

Nekima je prevođenje posao koji im plaća račune.

No baš svi presretni su što mogu zarađivati zahvaljujući svojem talentu za jezike i daru za riječi, radeći posao koji je neprestan izvor raznolikosti, zanosa i učenja.

Podsjetite se još jednom što ste o prevoditeljima mislili na početku ovog vodiča. Vjerujemo da su vam stvari sada jasnije, stoga nemamo više što za dodati!